Kategorija | Obavijesti

Politika i gospodarstvo: Poduzeće

  PODUZEĆE   -samostalna gospodarska organizacijska jedinica koja se koristi gospodarskim resursima da bi proizvela dobra i ostvarila profit (kućanstva-vrt za proizvodnju povrća) -unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje dobara, te postizanja prihoda kojim                             podmiruje troškove i ostvaruje profit; ima točno utvrđen cilj, a to su profit, dobra i usluge –MALA […]

Logika: Polisilogizam

POLISILOGIZAM Polisilogizam je niz od dva ili više silogizama u kojem je konkluzija prvog silogizma jedna od premisa drugog jedna od premisa trećeg.. Dvije su vrste polisilogizma: Progresivni – u progresivnom polisilogizmu zaključak ide od općenitog k manje općenitom. Svi S1 su P Svi S2 su S1 Svi S2 su P   Svi S2 su […]

Filozofija: Od Leibniza do Humea

Gottfried Wilhelm Leibniz (racionalizam) Gottfried Wilhelm, njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat (Leipzig, 1. VI. 1646 – Hannover, 14. XI. 1716). Studirao u Leipzigu i Jeni, a doktorirao u Altdorfu 1664. Od 1667. do 1676. bio je u službi biskupa elektora u Mainzu; zbog diplomatskih poslova svojega poslodavca boravio 1672–76. u Parizu, gdje je stekao veći broj uglednih poznanika među učenjacima i filozofima (A. Arnauld, N. […]

Sociologija: Razvoj moderne obitelji na Zapadu

RAZVOJ MODERNE OBITELJI NA ZAPADU Teorije o razvoju moderne obitelji INDUSTRIJALIZACIJA i OBITELJ ( Funkcionalistička) – Talcott Parsons povezuje razvoj nuklearne obitelji  industrijalizacijom           – nuklearna obitelj ima nezamijenjivu funkciju socijalizacije i emocionalne stabilizacije – muškarac ima INSTRUMENTALNU ULOGU ( zarađivanje), za žena EKSPRESIVNU ( briga za djecu i emocionlnu stabilnost) KAPITALIZAM i OBITELJ (Marksistička) […]

Baruch de Spinoza (racionalizam)

Baruch de Spinoza je rođen 24. studenog 1632. godine u Amsterdamu, u imućnoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Portugala. Odgajan u duhu Talmuda, studira židovsku filozofiju i teologiju s namjerom da postane rabin. Također izučava skolastičku filozofiju, a dolazi u kontakt i s protestantizmom. Njegovo djelo Teologijsko-politička rasprava izaziva burne reakcije – zbog u njemu iznesenih […]

Politika i gospodarstvo: Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

MIKROEKONOMSKI CILJEVI: ekonomska učinkovitost => proizvodnja što više dobara i usluga iz ograničenih resursa pravedna raspodjela => poštena raspodjela dohodaka i proizvoda među pojedincima u društvu; jednakost šansi (svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraživati) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troše; nečija akcija ne šteti drugome […]

Politika i gospodarstvo: Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

Ekonomski ciljevi Ekonomska politika: njome se svjesno usmjeravaju, odnosno reguliraju ekonomski tijekovi u nekom društvu radi ostvarenja ekonomskih ciljeva MIKROEKONOMSKI CILJEVI: ekonomska učinkovitost => proizvodnja što više dobara i usluga iz ograničenih resursa pravedna raspodjela => poštena raspodjela dohodaka i proizvoda među pojedincima u društvu; jednakost šansi (svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraživati) […]

Sociologija: Brak u usporednoj perspektivi

Brak je  društveno prihvaćena seksualna zajednica dviju ili više osoba OBLICI BRAKA a) Monogamija– jedan muškarac i jedna žena b) Poligamija           b.1) POLIGINIJA– jedan muškarac s dvije ili više žena (80 %)           b.2) POLIANDRIJA– jedna žena s dva ili više muškaraca  (0,5 %) INCEST– spolni odnos s najbližim srodnicima Neki od stavova: Bronislav […]

Racionalizam: Rene Descartes

René Descartes je rođen 31.03.1596. godine u gradiću La Haye, u sjevernoj Francuskoj u imućnoj građanskoj obitelji. Otac mu je bio savjetnik i član parlamenta u Bretagni. U svojoj osmoj godini Descartes je ušao u jezuitski kolegij La fleche, što ga je osnovao Henrik IV. s namjerom, da odgaja djecu plemića. Tu se učila aristotelovska filozofija […]

Logika: Disjunktivni i disjunktivno-kategorički silogizam

Disjunktivni silogizam Disjunktivni silogizam je onaj silogizam u kojem su obje premise disjunktivni ili alternativni sudovi. A je ili B ili M M je ili C ili D A je ili B ili C ili D Primjer: A              B              M Učenik je ili marljiv ili darovit. M              C             D Darovit je ili uporan ili snalažljiv. […]

Izrada i održavanje: Tehnopuls